Hrvatsko građansko društvo Crne Gore organiziralo je tijekom tri dana, od 9. studenog do 11 studenog, posjet KUD-a Sv. Roko Kotoru i Tivtu. Trodnevno druženje obuhvatilo je upoznavanje sa radom HGD CG-a, povijesnim kulturnim bogatstvom Boke Kotorske, obilazak grada Kotora i okolice, međusobnu razmjenom iskustava i planiranje buduće suradnje.
KUD Sveti Roko
Nepune četiri godine, u Svetom Filipu i Jakovu kulturno umjetničko društvo Sveti Roko okuplja mlade ljude i građane koji žele otgnuti od zaborava bogate tradicijske vrijednosti kulture i običaja ovog kraja. Udruga KUD Sv. Roko sa sjedištem u Sv. Filip i Jakovu koji je smješten na obali Pašmanskog kanala, između Zadra i Biograda na moru, osnovana je 4. prosinca 2008. godine.
Ivica Eškinji, jedan od osnivača, sa grupom entuzijasta, mještana Svetog Filipa i Jakova glavni je koordinator i predsjednik KUD-a. Svojim radom Udruga kroz pjesmu i igru, priče i sjećanja, ujedno njegujući i pjesničku riječ pučkih pjesnika, osvijetljava put svoje povijesti mladim generacijama koje se uče poštivanju naslijeđa i života u duhu svoje kulturne sredine.
KUD “Sv. Roko” dobio je naziv po istoimenoj crkvici iz 11. stoljeća koja se nalazi nedaleko od Sv. Filipa i Jakova. Brojne manifestacije karakterišu njihov period rada, “Dani cvijeća Zadarske županije”, 12. susret KUD-ova “Hruševec 2009.” u Hruševcu Kupljenskom, na susretu folklora u Polači, Sv. Petru, Turnju, Biogradu na moru, Raštanima Donjim i na “Noći punog miseca” u Zadru. KUD je tijekom svog desetomjesečnog postojanja organizirao večer folklora i starih običaja “Kako su živili i radili naši stari” u Sv. Filipu i Jakovu u srpnju, Susret KUD-ova i klapa kod crkve Sv. Roko “Do budućnosti po tragovima vlastite prošlosti” u kolovozu. Zajedno s muškom klapom Cantus KUD namjerava organizirati proslavu Badnjaka na otvorenom uz brodet od bakalara i neizostavne fritule.
U razgovoru s predsjednikom KUD-a Ivicom Eškinjom i voditeljem plesne grupe, Ivanom Baričićem, doznali smo nešto više o radu i ciljevima “Sv. Roka”. U KUD-u djeluju tri sekcije: odrasli plesni ansambl, dječiji plesni ansambl i mandolinski orkestar. KUD “Sv. Roko” trenutačno broji 130 članova, od toga aktivno u radu folklorne sekcije sudjeluju stariji članovi i djeca. Svi ostali članovi pomažu pri organizaciji različitih fešta koje KUD organizira. U svom radu ovaj KUD uživa veliku podršku svojih mještana što se osobito vidi prilikom nastupa. Ovaj mladi KUD podupire Općina Sv. Filip i Jakov, TZ Općine Filip i Jakov, Turistička udruga Napredak, Grad Biograd i njegova Turistička zajednica, Bošana d.o.o., Mada d.o.o., Ministarstvo kulture i OŠ Sv. Filip i Jakov koja im je za njihove potrebe osigurala dvije prostorije u školskoj zgradi.
FILIPJANSKA NARODNA NOŠNJA
Filipjanska djevojačka nošnja sastoji se od fuštana, duge suknje koja je spojena s oplećom plave boje s plisiranim rubom na donjem dijelu. Ispod fuštana je široka košulja s izrezom na prsima i bogato ukrašenom čipkom s uzdignutim ovratnikom. Rukavi su u dva dijela, a pri kraju skupljeni i nabrani. Na gornjem dijelu fuštana ispod prsiju je zalistavac koji je imao ukrasnu ulog, a za fuštan su pričvršćene s dvije ukrasne igle. Iznad fuštana je travesa koja je bogato ukrašena s komadom platna s našivenom svilom i s dvije svilene crvene trake koje slobodno padaju. Na glavi je djevojka imala maramu facol koji se veže straga. Rubovi marame su ukrašeni i slobodno padaju niz prsa. Kosa je spletena u pletenice u kojima je spletena ukrasna traka najčešće crvene boje. Na nogama su pletene čarape-kalce s pletenim cipelama opancima. Nakit se sastojao od koraljne ogrlice i trojagodnih naušnica-renčina. Preko košulje djevojka nosi korporan koji je na prsima otvoren kako bi se vidjela košulja i zalistavac. Ženska nošnja sastoji se od fuštana crne boje koji seže do gležnja. Ispod njega je bijela košulja. Opleće je ravno s jednim redom ukrasnih gumba tako da košulja dolazi do izražaja koja je ukrašena čipkom, a korporan je crne boje. Muškarac nosi crne hlače, bijelu košulju s uzdignutim ovratnikom i krožetom koji je ukrašen s dva reda gumbova. Dodatni ukras je sat s lancem preko krožeta. Iznad košulje je jaketa, a na nogama su cipele.
Članovi filipjanskog KUD-a na sebi nose tri vrste nošnje žensku stariju, žensku djevojačku i mušku. Do autentičnog izgleda nošnji došli su putem starih fotografija nađenih u etnografskim muzejima u Splitu i Zadru. Pritom im je veliku pomoć pružila prof. Danijela Deković i nastavnica Mihovilka Prtenjača, voditeljica pomlatka u KUD-u. Značajnu ulogu u prikupljanju starih fotografija imali su i mještani koji su iz svojih starih obiteljskih albuma izvlačili fotografije na kojima su njihovi preci odjeveni u stare nošnje. Veliku ulogu u cijeloj ovoj priči s nošnjama imaju i naši najstariji članovi KUD-a Ivka i Krešo koji su živjeli u vremenu kada se svakodnevno ova nošnja odijevala, kazuje Eškinja. Filipjanska nošnja, za razliku od nošnji drugih mjesta, specifična je po materijalu od kojeg je sašivena.
Dolazak u Kotor -Posjet Generalnom konzulatu RH, obilazak starog grada Kotora i okolice
U petak, 9. studenoga u organizaciji Hrvatskog građanskog društva organiziran je posjet Generalnom Konzulatu Republike Hrvatske u Kotoru i obilazak starog gradskog jezgra.
Generalni konzul Republike Hrvatske u Kotoru, gospodin Božo Vodopija i konzul Republike Hrvatske u Kotoru, Andrej Santini priredili su prigodan doček članovima KUD-a i predstavnicima Hrvatskog građanskog društva. Ovom prigodom, u prijateljskom i raspjevanom ambijentu sale za prijam, nakon riječi dobrodošlice uručeni su i pokloni u znak zahvale za suradnju.
Tijekom obilaska starog grada Kotora, članove KUD-a Sveti Roko vodio je profesor Ivica Biskupović, oživljavajući priče starih palaca i sjećanja na minula stoljeća. Crkvu Blažene Ozane ispunili su tihom molitvom i molitvenom pjesmom, preplavivši emocijama kasne popodnevne sate kotorske pjace. Nakon probuđenih priča iza zatvorenih škura starog grada, u subotnjim jutarnjim satima, predstavnici Hrvatskog građanskog društva, Dijana Milošević i Ivica Biskupović, odveli su goste na još jedno kratko povijesno putovanje gradom Perastom. Pjesma je i ovoga puta pratila šum vala dok su se malim brodićem približavali otoku Gospe od Škrpjela. Na ovom malom prostoru zaustavljene vječnosti upoznali su još jednu stranicu bogate kulturne povijesti Boke Kotorske. Posjetom Bogorodičnog hrama na Prčanju završili su obilazak jednog dijela Boke Kotorske.
Nastup u Tivtu u povodu Dana Općine Tivat
U Domu kulture “Josip Marković” u Donjoj Lastvi, 10. studenog, Kulturno umjetničko društvo “Sveti Roko” iz Sv. Filipa i Jakova održalo je koncert pjesama i folklora iz Dalmacije. Kao gosti večeri nastupili su folklorna sekcija “Bokeljske mornarice 809” i mandolinski sastav “Tripo Tomas” Hrvatskog građanskog društva Kotor.
U ime HGD CG podružnice Tivat prisutne je pozdravila Ljerka Sindik, a nakon uvodne riječi domaćina, posjetitelje je pozdravio i Ivan Eškinji, glavni koordinator KUD-a Sv. Roko, a program je započela i vodila nastavnica Mihovilka Prtenjača. Uz brojne posjetitelje, ljubitelje mediteranskog duha i tradicionalnih izvedbi, kocertu su prisustvovali i Ilija Janjić, biskup kotorski, lastovski župnik don Dejan Turza, konzul Republike Hrvatske, Andrej Santini, presjednik Hrvatskog Nacionalnog Vijeća, Miro Franović, predsjednik Hrvatske krovne zajednice „Dux Croatorum” Zvonimir Deković, predsjednik Hrvatskog građanskog društva Crne Gore Mirko Vičević, predstavnica Fonda za nacionalne manjine, Fikreta Fetić.
KUD Sv. Roko predstavio se plesnim i poetskim izvedbama.Nakon izvedbi pjesmama
“Ja sam majko cura fina”, “Zaljubljena djeva” i “Za ribara” nastupila je plesna grupa sa pjesmama iz Jezera, malog mjesta na otoku Murteru, pod nazivom “Oj Jezera misto moje”. Plesna grupa dočarala nam je i plesove iz staroga Trogira izvedbom Trogirske kvadrilje. Za francuske vladavine u dalmatinskim su gradovima oficiri na plesnim zabavama uveli ples kvadrilje. Odlaskom Francuza plesalo se još neko vrijeme i potom su je zaboravili. Jedino su je u Trogiru sačuvali do danas. Od Francuskog je izbornika ostalo vrlo malo. S vremenom je nastala nova koreografija kojoj su dali domaći naziv Trogirska četvorka. Ona počinje promenadom, šetnjom, te se nastavlja prvim, drugim, trećim i četvrtim balom, da bi završili kurioznom polkom. Tokom vremena podnjela je neke modifikacije ali je izvorno zapisana i ne zna se ko je autor. Ovom prigodom prikazana je promenada sa prvim i drugim balom čiju je koreografiju postavio poznati etnolog profesor Branko Šegović i voditelj plesne grupe Ivan Baričić.
Pučki pjesnik, člana KUD-a Sveti Roko, Ive Barba se predstavio sa svojim poetskim djelima. Izdvojit ćemo pjesme: ” Filip i Jakov”, “Dobri ljudi”, “Lanterna”, “More”, čiji su se stihovi iznimno dojmili posjetiteljima.
*Ples iz Trogira gradskog tipa koji svoje podrijetlo vuku iz Europe i mediterana pod nazivom Šotić, što aludira na škotske izvore toga plesa u koreografiji Branka Šegovića i voditelja Ivana Baričića, izveli su mladi članovi KUD-a Sveti Roko, a glazbeno ih je pratio orkestar KUD-a „Sv. Roko“ pod ravnanjem Ivice Kinde.
Nakon nastupa, Ivan Eškinji, glavni koordinator KUD-a Sv. Roko, u ime Udruge, uručio je poklone predsjedniku Hrvatskog građanskog društva Crne Gore, Mirku Vičeviću, predsjednici HGD CG Podružnice Tivat, Ljerki Sindik, predsjedniku Hrvatske krovne zajednice „Dux Croatorum”, Zvonku Dekoviću, presjedniku Hrvatskog Nacionalnog Vijeća CG, Miroslavu Franoviću, konzulu Republike Hrvatske, Andrei Santiniju, organizatoru susreta i prvom predsjedniku HGD CG, Tripu Schubertu. Uz riječi zahvale predsjednika Hrvatskog građanskog društva Crne Gore, Mirka Vičevića, i uručenje poklona u ime HGD CG, program susreta je nastavljen u duhu pjesme i igre prisutnih i gostiju.
Sudjelovanje na Misnom slavlju u katedrali Svetog Tripuna u Kotoru
U nedjelju, 11. studenog, članovi KUD-a Sveti Roko sudjelovali su na nedjeljnom misnom slavlju u katedrali Svetog Tripuna, kojim je predsjedao biskup kotorski, mons. Ilija Janjić. Nakon misnog slavlja i uručenja poklona KUD-u Sv. Roko, biskup kotorski, mons. Ilija Janjić primio je članove KUD-a i predstavnike Hrvatskog građanskog društva Crne Gore u Biskupskom domu, gdje su se uz razgovor i domjenak srdačno pozdravili.
Posjet male grupe entuzijasta od 7 do 77 godina, koji slijede put osobnog podrijetla i duhovno bogatstvo nasljeđa dojmio je sve koji su imali prilike upoznati ih. Došli su upoznati dušu Boke, narod i tradiciju a ostavili su dubok trag prepoznatljivosti i osjećaj zajedništva Kotoru, Tivtu i svim “dobrim ljudima”, kako ih naziva pučki pjesnik Ivan Barba.[slideshow]
