[youtube http://www.youtube.com/watch?v=KJYZQuZZFvw?rel=0&w=400&h=300]
Hrvatsko građansko društvo
Crne Gore
osnovano u Kotoru
23.06.2001.
Tijekom povijesnog razdoblja Crna Gora je bila područje koje su naseljavali razni narodi a svaki je ostavljao tragove u etničkom identitetu, kulturnoj i vjerskoj pripadnosti zatečenog stanovništva , stvarajući s njim multikulturalnu, multikonfesionalnu i multinacionalnu zajednicu.
Hrvati na priobalju Crne Gore su najstariji sačuvani autohtoni dio populacije Crne Gore koji je uprkos povijesnom usudu uspio do danas sačuvati vjeru, jezik , kulturni i jednom rječiju , ukupni civilizacijski kod, koji je oblikovao njihovu nacionalnu svijest, posebno tijekom XIX. i XX. stoljeća. Možda upravo zahvaljujući svom rubnom položaju i biološkoj krhosti , održali su arhaična govorna i civilizacijska svojstva koja ih čine prepoznatljivima i na neki način izdvojenima unutar ukupnoga Hrvatskog nacionalnog korpusa. Da bi u svojoj donedavnoj izoliranosti očuvali bitna svojstva, uveliko je pomagao i bogati izvor sjećanja pohranjenih u obiteljskim tradicijama , arhivama i knjižnicama kao u kamenu koji je oblikovao ono što se danas i na svijetskoj razini prepoznaje kao civilizacijski biser čovječanstva , ne samo u smislu prirodnih ljepota , nego kao svjetska civilizacijska baština službeno priznata UNESCO- vom zaštitom. Proces sazrijevanja svijesti Hrvatske-etničko– kulturne zajednice u Boki kotorskoj o pripadnosti Hrvatskom narodu prilično je sporo tekao. Počeci buđenja nacionalne ( samosvjesti) javljaju se u određenim socjalnim krugovima još krajem XVIII. stoljeća.
U posljednjem destljeću XIX. stoljeća dolazi do osnivanja kulturnoprosvjetnih društava s hrvatskim predznakom. Prvo takvo društvo osnovano je 1888. u naselju Muo, malom ribarskom mjestuo u Boki – bilo je to hrvatsko pjevačko društvo “Zvonimir”. Zatim, skoro u svim mjestima od Budve do Herceg Novog formiraju se po jedno ili više društava kao potvrda osjećanja pripadnosti bokeljskih Hrvata cjelini Hrvatskog naroda. Većina ovih društava egzistirala su u formalno-pravnom smislu do 1945., kada su državnim dekretom ukinuta.
Nakon skoro šest desetljeća, zahvaljujući “pozitivnim vjetrovima” u vanjskoj politici Crne Gore, u drugoj polovici 90-tih godina prošlog stoljeća i uspostavljanja kontakata na relaciji Podgorica-Zagreb, dolazi do slobode izjašnjavanja u hrvatskom korpusu u Crnoj Gori. Dolazi do organiziranih formi okupljanja Hrvata u želji da pokažu sebi i drugima kako oni postoje na prostorima Crne Gore, kako su tu kao nacionalna manjina, po brojnosti najmanja, ali zasigurno najveća i izuzetno bogata po svom kulturnom, civilizacijskom i duhovnom nasljeđu.
OSNIVANJE HRVATSKOG GRAĐANSKOG DRUŠTVA CRNE GORE
DAN HGD CG,Kotor 23. lipnja
23.lipnja 2001. godine u dvorani Skupštine grada Kotora uz prisutnost građana Boke kotorske održana je Osnivačka skupština „Hrvatskog građanskog društva Crne Gore“ sa sjedištem u Kotoru. I tako skupina istomišljenika svojim je potpisima oformila i registrirala „Hrvatsko Građansko Društvo Crne Gore“. Skupštini je prisustvovalo 12 delegata iz Kotora, 10 iz Tivta, 1 iz Budve i 1 iz Podgorice. Izabran je privremeni Upravni odbor sastavljen od sedam članova: Zoran Nikolić, Krsto Matijević, Ljerka Dragičević, Nikola Čučić, Vedran Milošević i Tripo Schubert koji je imao zadatak stvoriti svu potrebnu infrastrukturu i bazu neophodnu za suštinsku nadogradnju. Za predsjednika Društva izabran je Tripo Schubert. Na toj Skupštini usvojena su osnivačka akta o formiranju Društva.
Društvo je registrirano u Ministarstvu pravde Republike Crne Gore 03. srpnja 2001. god. Sa stavovima Osnivačke skupštine obaviješteni su relevantni čimbenici u Crnoj Gori i Hrvatskoj , neposredno se razgovaralo sa njima i na svim mjestima smo dobili istinsku podršku naših zamisli. Tokom posjete odabranih županija u Hrvatskoj, razgovora sa ministrima , županima i gradonačelnicima, kao i sa predstavnicima naše dijaspore – Hrvatima iz Boke, u Dubrovniku, Splitu, Rijeci i Zagrebu, razmijenjena su mišljenja o mnogim za nas otvorenim pitanjima i dobili smo neophodnu podršku za realizaciju istih. Odlučeno je da se Izborna Skupština održi čim prije kako bi Društvo moglo početi sa redovnim radom a prema postavljenim ciljevima .
U radu je kao savjetnik sudjelovao i pok. don Branko Sbutega.
N
