“Demografske promjene i kulturna baština Hrvata Boke kotorske” naziv je znanstvenog skupa koji se održao u crkvi Svetog Duha u Kotoru u petak 13. listopada ,u organizaciji Hrvatskog katoličkog sveučilišta uz potporu Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore.
Sudionike skupa pozdravio je kotorski biskup msgr. Ilija Janjić koji je izrazio zadovoljstvo što je Kotor prvi puta domaćin profesorima i studentima Hrvatskog katoličkog sveučilišta.
“Zadnjih stotinu godina svjetske povijesti ostat će zapamćeno kao razdoblje brzih i nepredvidljivih promjena. Posljedice koje su ostavile dubok trag na lokalne i globalne zajednice širom svijeta. Ne treba ići puno dalje od digitalne revolucije koju proživljavamo zadnjih decenija. Svijet se mijenja i oblikuje prema neočekivanim obrascima. Politička i društvena previranja intenzivirana su sredinom prošlog i početkom ovog stoljeća, a čije gorke plodove na ovom području i danas ubiremo”, kazao je Janjić.
Rektor Hrvatskog katoličkog sveučilišta prof. dr Željko Tanjić pojasnio je zašto se Hrvatsko katoličko sveučilište odlučilo da organizira ovaj znanstveni skup.
“Hrvatsko katoličko sveučilište je mlada akademska institucija u visokoškolskom sustavu, osnovana prije više od 10 godina, a s radom je počela prije osam. Imamo oko 1 200 studenata na 5 smjerova i to: sociologija, povijest, komunikologija, psihologija i sestrinstvo. Spada u obitelj katoličkih sveučilišta poznatih u svijetu po visokoj kvaliteti izobrazbe i discipline, a novost je na ovim prostorima i u Hrvatskoj. Naš smjer za sociologiju bavi se našim vezama i odnosima, kao i proučavanjem svega što je vezano za Hrvate izvan republike Hrvatske. To je dio jednog šireg znanstvenog i stručnog interesa koji se ogleda u nizu različitih aktivnosti. Svake godine na našem sveučilištu barem 30 studenata se upoznaje sa povijesti Boke Kotorske”, pojasnio je Tanjić.
Predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore Zvonimir Deković kazo je da mu je iznimna čast što su potpora u ovom projektu i što će rezultati ovog skupa biti prezentirani u Zborniku radova.
Predsjednik organizacijskog odbora, predstavnik hrvatske nacionalne manjine u Crnoj Gori profesor Roko Mišetić objasnio je zašto je Boka odabrana za održavanje ovog skupa.
“Nijedna zemlja u kojoj žive Hrvati izvan republike Hrvatske nema toliku disproporciju između količine kulturne baštine i slabe demografske situacije. Na nejakim plećima Hrvata u Crnoj Gori leži obaveza njegovanja kulturne baštine, pa smo zato prvi skup odlučili posvetiti Hrvatima u Crnoj Gori i Boki Kotorskoj”, kazao je Mišetić.
Na skupu su predstavljeni radovi o pomorskom kapetanu Vicku Bujoviću iz Perasta (Ružica Gelo, studentica HKS-a), o sezonskoj distribuciji vjenčanja u Kotoru početkom 19. stoljeća (Tomislav Smolić, student HKS-a), Bokeljima u Mlecima od 15. do 18. st. (prof. dr Lovorka Čoralić), stanovništvu Kotora prema mletačkim popisima iz 18. st. (doc. dr Maja Katušić), o Hrvatima u Boki u vrijeme osamostaljivanja Crne Gore govorio je prof. dr Roko Mišetić.
Zaključci skupa:
- Sudionici skupa usuglasili su se da je zaštita materijalne i nematerijalne kulturne baštine Hrvata u Boki kotorskoj od zajedničkoga interesa Republike Hrvatske i Crne Gore.
- Očekuje se veći angažman Republike Hrvatske u smislu prijenosa stručnih iskustava u pripremi prijedloga za upis kulturnih dobra Hrvata Boke kotorske za upis na UNESCO-vu listu nematerijalne kulturne baštine.
- Preporučuje se revidiranje Rješenja Uprave za zaštitu kulturnih dobara Crne Gore o utvrđivanju statusa Bokeljske mornarice kao nematerijalnoga kulturnoga dobra gdje bi se izrijekom navelo pripadnike hrvatskoga naroda kao baštinika kulturne prakse te navođenje u točki 1. Rješenja umjesto „održavanja tradicionalnih obreda vezanih za kultnu ličnost“ navede „održavanja tradicionalnih obreda vezanih za svetoga Tripuna“
- Predlaže se uključivanje Ministarstva kulture Republike Hrvatske u educiranje i pomaganje pripadnika hrvatske manjine, njihovih udruga i institucija, zaduženih za očuvanje kulturnih dobara.
- Preporuka je osnivanje Zavoda za kulturu Hrvata Crne Gore, od strane Crne Gore kao osnivača, čiji bi osnutak i rad podupirala Republika Hrvatska, a koji bi se bavio istraživanjem, evidentiranjem i modelima zaštite kulturne baštine hrvatskoga naroda u Crnoj Gori.
- Povezano s prethodnom točkom predlažemo sustavno planiranje, financiranje i sufinanciranje programa i projekata zaštite kulturne baštine hrvatske manjine.
- Predlaže se osnivanje odbora za praćenje zaštite kulturnih dobara hrvatskoga naroda koji bi pratio implementaciju zakonskih akata o njihovoj zaštiti.
Hrvatsko katoličko sveučilište razvija istraživanje povijesti, kulture, identiteta Hrvata izvan Hrvatske kroz nastavnu i znanstvenu djelatnost. U tom smislu Sveučilište je pokrenulo znanstvene skupove koji će tematski biti posvećeni skupinama u različitim kulturnim, društvenim i pravnim okvirima: hrvatskim autohtonim manjinama, hrvatskom iseljeništvu i Hrvatima u Bosni.
