Don Anton Belan (1953. – 2019.) – dugogodišnji suradnik mjesečnika Hrvatski glasnik
Vjernici župe Škaljari – Kotor proslavili su u subotu, 5. kolovoza blagdan svoje nebeske zaštitnice, Gospe od Snijega, a nakon svečane svete mise ispred istoimene crkve otkrivena je spomen-bista don Antonu Belanu (1953. – 2019.) kotorskom i škaljarskom župniku, dugogodišnjem generalnom vikaru Kotorske biskupije, proučavatelju i povjesničaru baštine kotorskoga kraja.
Brojnim vjernicima i poštovaocima lika i djela don Antona Belana, obratio se njegov dugogodišnji prijatelj i jedan od inicijatora postavljanja spomen obilježja Slavko Dabinović.
“Preranom smrću don Antona Belana Kotorska biskupija i njezini vjernici, izgubili su vrijednoga svećenika, zagovonika ekumenizma i suživota više nacija i vjera na ovom prostoru, zaljubljenika i znalca povijesti Kotorske biskupije i kotorske crkvene baštine. Bio je duhovnik i znalac povijesti sa kojime su surađivali znanstvenici kako iz Crne Gore, tako i iz Hrvatske, kojima je uvijek rado i sa susretljivošću otvarao i otkrivao bogatu arhivsku građu Kotorske biskupije” – kazao je Slavko Dabinović.
Kao zahvalnost njegovom osobitom doprinosu, kojeg je dao u više od trideset godina služenja i rada u Kotorskoj biskupiji i unapređenju kultunog života u Kotoru, realizirana je inicijativa izrade ovog spomen obilježja, započeta 2020. godine. Prikupljena su potrebna sredstva od prijatelja i vjernika Kotorske biskupije i od institucija iz Kotora i inozemstva, te je ovim spomen obilježjem materijalizirana memorija na ovog velikog čovjeka, svećenika i prijatelja.
“Zahvaljujemo se Kotorskoj biskupiji koja je podržala i odobrila ovaj projekt, zatim autorima ovog spomen obilježja akademskim kiparima Goranu Moškovu i Elviru Adroviću kao i majstoru Mirku Franoviću. Posebnu zahvalu upućujemo svima onima koji su na nesebičan način novčano pomogli da ovaj spomenik ugleda svjetlo dana”, poručio je Slavko Dabinović.
Don Robert Tonsati koji je predvodio misno slavlje u crkvi Gospe od Snijega, prilikom otkrivanja spomen-biste kazao je da je kod nas kultura pamćenja dosta narušena i lako zaboravljamo dobro i dobre ljude, a ako ih ne zaboravljamo onda nam služe za profit.
“Vrlo je važno što se ova bista na poticaj na inicijativu njegovih prijatelja, župljanja, vjernika otkrila. Pripala mi je čast čestitati svima koji su dali svoj doprinos, prilog, ali i svima koji su imali ovu želju, san, viziju da se na ovakav trajni memorijalni način oduže za sve dobro koje je proisteklo iz prijateljevanja i poznanstava sa don Tonćom” – kazao je Tonsati.
Podsjetimo, u znak zahvalnosti don Antonu Belanu i njegovu velikom doprinosu unapređenju kulturnog života u Kotoru i posebnom doprinosu koji je dao u više od trideset godina služenja i rada u Kotorskoj biskupiji, njegovi prijatelji iz Kotora Anton Palma i Slavko Dabinović, a uz saglasnost Kotorske biskupije, pokrenuli su 2020. godine inicijativu za postavljanje spomen obilježja ispred crkve Gospe od snijega, u kojoj je dugo godina bio župnik.
Don Anton Belan, osnovnu školu je završio na Prčanju, a Klasičnu gimnaziju Ruđer Bošković u Dubrovniku kao pitomac Isusovaškoga sjemeništa. Filozofsko-teoloski studij polazio je u Splitu i Rimu. Diplomirao je na Lateranskom sveučilištu u Rimu 1980. godine, na istom sveučilištu završio je i dvogodišnje poslijediplomske studije iz pastoralne teologije. Na Papinskom institutu za kršćansku arheologiju dva je semestra slušao predavanja i postigao predvidenu diplomu 1982. godine. Na Vatikanskoj školi za paleografiju, diplomatiku i arhivistiku diplomirao je arhivistiku 1984. godine. Kao student gost na rimskom sveučilištu La Sapienza slušao je predavanja iz latinske paleografije .
U kotorskoj katedrali sv. Tripuna zaređen je za đakona Kotorske biskupije 3. januara 1982. godine. Iste godine, 15. augusta zaređen je za sveđenika od biskupa Marka Perice na otoku Gospe od Škrpjela. Bio je župnik u Škaljarima, na Mulu i u Kotoru. Od godine 1991. bio je župnik kotorske katedrale. Godine 1983. imenovan je ravnateljem biskupskog povijesnog arhiva, a 2004. generalnim vikarom Kotorske biskupije. Od 2007. godine rezidencijalni je kanonik stolnog kaptola u zvanju arhiđakona. Napisao je više članaka s područja crkvene povijesti Kotorske biskupije i bio je sudionik više znanstvenih skupova u zemlji i inozemstvu.
Prvi je u suradnji s Pomorskim muzejom Crne Gore u Kotoru, bogatu kulturnu baštinu Kotorske biskupije sa tematskim izložbama prezentirao široj javnosti. Autor je vrlo zapaženih izložbi poput: Srebrni križevi Kotorske biskupije od XV-XX: stoljeća, 1993. godine, Primijenjena umjetnost u euharistijskom slavlju 2005. godine i Srebrni relikvijari Kotorske biskupije od 14-19. stoljeća, 2009. godine, te je bio koautor izlozbi Barokni portreti Boke kotorske 1994. godine, Zavjetni darovi Kotorske biskupije nakit i medalje 16-20. stoljeće, 2012. godine. Autor je tematske cjeline Arhivska građa kotorskog Biskupskog arhiva u katalogu Zagovori svetom Tripunu prigodom velike izlozbe Blago Kotorske biskupije u Zagrebu 2009. godine. Također je surađivao na velikim međunarodnim izlozbama u Zagrebu, Krku, Veneciji i Sevilji. Uz akademika Radoslava Tomica i profesora Marija Beusana autor je likovnog postava muzeja sakralne umjetnosti kotorske katedrale, 2010. godine. Napisao je i njezin prvi turistički vodič pod nazivom Sveti Tripun i njegova katedrala (2002, 2003. i prošireno monografsko izdanje 2011. godine). Bio je dopisnik Glasa koncila, te povremeno pisao za službeni Vjesnik Kotorske biskupije. Bio je član urednistva Godišnjaka Pomorskog muzeja u Kotoru i biltena Jedra Boke iste ustanove.
Dobitnik je nagrade Merito Navali 2012. godine, koju ova ustanova povremeno dodjeljuje za uspješnu suradnju na polju kulture i pomorstva. U Godišnjacima Pomorskog muzeja objavio je tri zapažena rada od kojih se posebno ističe rad o znamenitom kotorskom biskupu Marku Gregorini. U Zboriku radova povodom obnove Crkava Gospe od Anđela i Gospe od Snijega na Verigama, prvi je napisao stručni članak pod nazivom Zavjetne crkve peraških pomoraca na Verigama. U Hrvatskoj reviji, časopisu Matice hrvatske dao je vrlo stručan povijesni prilog o Lodama-pohvalama. Također prvi je približio javnosti povijest crkve Gospe od Zdravlja u zidinama poviše Kotora, monografskom knjigom Kotorsko zavjetno svetište Gospe od Zdravlja iz 2017. godine, kao i njegovim radom Crkva sv. Ivana Krstitelja u Bogisićima u vizitacijama kotorskih biskupa XVI. -XVIII. stoljeca, iz 2005. godine, objavljeno u Zbomiku radova povodom obnove Crkve sv. Ivana u Bogišićima.
U mjesečniku Hrvatski glasnik u 27 brojeva objavio je zapažene članke iz povijesti Kotora i Boke kotorske. Sudjelovao je u više televizijskih i radio emisija religijskog i povijesnog sadržaja, te bio recenzent i govorik na predstavljanju više knjiga povijesnog i hagiografskog karaktera, a pisao je i za kulturnu rubriku dnevnoga lista Pobjeda.
Kosmopolitski šarm i duh paradigma interkulturnog dijaloga…
Kosmopolitski šarm i duh, paradigma interkulturnog dijaloga koji je promovisao i koji je snažno doprinosio očuvanju ideje o bogatstvu zajedništva i tolerancije kojim se Boka Kotorska stoljećima ponosi, krasili su našega don Tonća.
Njegove poruke sa oltara, lakoća neposredne komunikacije, prije svega sa običnim čovjekom, brojnim državnicima koje je ostavljao bez daha tumačeći povjest katedrale Svetog Tripuna, Kotora i Boke Kotorske, promišljanja o pojmu i značaju humanosti, uvjek su nas iznova fascinirali.
Uvjek znatiželjan i gladan znanje o istoriji i kulturi njegove Boke Kotorske, kao hodajuća enciklopedija učio nas je u ekumenskom duhu kako se čuva i izgrađuje nasleđe, duhovna egzistencija, tolerancija… Univerzalne poruke mira, slobode i dijaloga, ljubav prema Kotoru i Boki Kotorskoj duboko su bile ugrađene u svim njegovim postupcima i porukama.
/M.Marušić/
