U Galeriji solidarnosti u Kotoru je 27. lipnja predstavljena knjiga „Hrvatski tragovi u svijetu“, autorice Branke Bezić Filipović, voditeljice odjela HMI u Splitu.
TRAGOVI HRVATA U SVIJETU
Zamjetan kulturni trag, nerijetko visokih estetskih dosega, naših ljudi autorica je pronašla putujući brojnim državama svijeta od Aljaske do Ognjene zemlje, juga Afrike do Australije i Novoga Zelanda, ali i diljem europskog susjedstva.
U rukopisu knjige pod naslovom Hrvatski tragovi u svijetu autorice Branke Bezić Filipović uvršteni su i opisani povijesni izvori o našim migrantskim stvaralačkim ličnostima, vidljivi u kulturnim krajobrazima na raznim meridijanima i paralelama u inozemstvu. Susrećemo ih u imenima ulica stranih gradova, gradskih četvrti, nazivima palača, mostova, imenima institucija, spomen parkova, filatelističkim i numizmatičkim zbirkama, grobljima, ali i nazivima prirodnih ljepota: živopisnih brežuljaka i čarobnih rijeka…
Knjiga se sastoji od četiri cjeline, nenametljivo i pregledno naslovljene – Europa, Južna Amerika, Sjeverna Amerika i Oceanija – koje prate geografske pokazatelje hrvatskih tradicionalnih migrantskih ruta s mnoštvom fotografija snimljenih na šezdesetak autentičnih lokaliteta od Sjevernoga do Južnoga pola.
Budući da Hrvati i građani hrvatskoga podrijetla žive stoljećima integrirani u zemljama raznih kulturnih obilježja i ostvaruju zamjetne stvaralačke tragove na tim geografskim širinama, logičan je interes Matičine djelatnice za hrvatskom dionicom u tim multietničkim i multikulturnim mozaicima udaljenih kontinenata.
Knjiga je namijenjena svima koje zanima pozicija hrvatskoga iseljeništva našega doba, a slavi običnog čovjeka koji je imao dovoljno znatiželje i hrabrosti krenuti ususret novim horizontima i drukčijim kulturama.
„Pred nama je vrijedan nakladnički projekt o Hrvatskim tragovima u svijetu na čijim stranicama ima tisuće i tisuće dosad ne obrađenih i manje poznatih činjenica iz naše kulturne, društvene pa i političke povijesti koja se stvarala u iseljeništvu gotovo od sredine drugog tisućljeća do naših dana. Riječ je o povijesnoj građi koja će imati dvojaku težinu: s jedne strane, ona će predstavljati javnosti nepoznate tragove vezane uz hrvatske migrante, a s druge pak strane komentari istraživačice toliko su sadržajni da pružaju svojevrsni kulturološki presjek kroz iseljeničku povijest i koji je nedostajući segment naše ukupne nacionalne i kulturne povijesti. Uz sve to, ova studija neizravno upućuje i na potrebu sustavnijega ubaštinjavanja hrvatskih kulturnih tragova diljem svijeta. Isto tako, ova je Bezićkina studija izvorno osmišljeno autorsko djelo i kao takvo ne samo koristan vodič zainteresiranom stručnom krugu nego i doprinos poznavanju čega sve u stvari ima o hrvatskom iseljeništvu, a čega često puta nismo ni svjesni u mjeri u kojoj bi to bilo potrebno. Autorica Branka Bezić Filipović je do te mjere proniknula u srž problematike kojom je zaokupljena na stranicama svoje knjige, u mnoge zamršene odnose u multietničkim sredinama drugih kontinenata. Stoga će knjiga, u mnogim segmentima vjerujemo ostvariti kvalitetan doprinos, namijenjen stručnjacima, ali i najširoj čitalačkoj publici. Knjiga posjeduje preglednost te metodološku dosljednost i mnoštvo fotografija kao i mnoge druge atribucije koje će joj u koncepcijskom, misaonom i svakom drugom pogledu osigurati ono mjesto koje joj očekivano pripada. Knjiga sadrži više stotina fotografija koje svjedoče o autentičnosti opisanih hrvatskih tragova u četrdesetak zemalja“, kazala je u uvodniku prof. Vesna Kukavica.
Na predstavljanju knjige, Ingrid Poljanić, prof. književnosti je, između ostalog, kazala: „ Branka je putnik s misijom. Putuje sa zadatkom i da istražuje tragove Hrvata u svijetu. Njeni tekstovi su sažeti, ali daju sve informacije, pa čak daju šansu da netko o tim temama može kasnije pisati opširnije, jer je navedena i bogata bibliografija.“
Branka Bezić, autorica knjige, govorila je projektirajući film kojim je slikovito prikazala dio onoga što je vidjela, srela i razgovarala tijekom svojih putovanja brojnim državama svijeta od Aljaske do Ognjene zemlje, juga Afrike do Australije i Novoga Zelanda, ali i diljem europskog susjedstva, iznoseći više interesantnih momenata sa tih putovanja. Ono što je bilo interesantno za posjetioce jeste podatak da u Arizoni, mjestu Globe postoji ulica KOTOR!
U glazbenom dijelu prezentacije nastupio je mandolinski orkestar HGD CG „Tripo Tomas“ poklanjajući Branki dvije kompozicije s posebnim razlogom , jer je upravo Branka, donatorskim koncertom u Splitu obezbijedila prve instrumente u vrijeme formiranja orkestra.
Priredio: Tripo Schubert
